Po svemu, ovi američki izbori su različiti od bilo kojih do sada. Prije samog dana kada se održavaju već je gotovo 100 milijuna Amerikanaca dalo svoj glas, a ni predsjednik Donald Trump ni njegov izazivač, Joe Biden, bivši američki potpredsjednik nisu se fotografirali nakon glasanja.
Ni posljednje poglavlje predsjedničke kampanje nije prošlo bez alarmantnih vijesti o širenju koronavirusa, novim zaraženim i mrtvim ljudima, iako je Trump prije nekoliko dana slavodobitno poručio kako je ‘virus pobijeđen’.
Amerika bira između mržnje koju je promovirao Donald Trump, građevinski poduzetnik koji je zalutao u politiku i koji je četiri godine Bijelu kuću koristio kao tvornicu laži koja je polarizirala Ameriku kao rijetko kada do sada.
S druge strane je Joe Biden, političar s dugom karijerom, ali u godinama, kao posljednja nada da će trumpizam nestati s američke političke scene.
Trebalo je svega četiri godine Trumpovog mandata da se Amerika posvađa sa gotovo svima, zahladi odnose sa Europom, dramatično polarizira s Kinom, a da loše vođenje krizom usred pandemije američko gospodarstvo baci na koljena.
Trebat će međutim mnogo više od četiri godine da Amerika potvrdi svoju snagu, ne samo kao vojna i tehnološka sila, već prije svega kao zemlja koja služi za primjer.
Tako Joe Biden simbolizira ‘novi početak’, koji će početi ako u izbornoj noći i nakon prebrojavanja glasova koji su pristigli poštom bude pobjednik. A ankete na tu ukazuju.
Međutim, Amerikanci dobro znaju da su ankete kvarljiva roba i da je teško predvidjeti u američkom kompliciranom izbornom sustavu tko će slaviti.
Do posljednjeg se trenutka vodila ogorčena bitka u državama koje su inače presudne za pobjedu, a pokazalo se da i u njima Biden ima prednost. Ne veliku, ali je ima.
Ovi izbori odvijaju se svakako u krajnje neobičnom vremenu, kada Americi prijeti 100.000 zaraženih svakog dana.
Dr. Deborah L. Birx koja se uključila u tim Bijele kuće u borbi protiv korone nakon što se Trump konfrontirao s najvećim stručnjakom, dr. Faucijem, uputila je baš pred sudbonosni dan izbora upozorenje da Amerika ulazi u ‘smrtonosnu fazu’.
Sigurno je samo to da su i Trumpovi masovni skupovi doprinijeli širenju virusa.
Da nije bilo virusa, treba priznati, Trump bi vjerojatno lako pobijedio.
‘Pospani’ Joe, kako ga je predsjednik posprdno nazivao, nije možda i zbog poodmaklih godina pokazao inicijativu potrebnu da se predsjednika makne, a onda je došla epidemija koja je sve preokrenula.
Do tada je američko gospodarstvo odlično stajalo, Trump je maksimalno zaoštrio odnose s Pekingom tvrdeći da traži ravnopravnost u poslovanju, a američki građani su dobro živjeli.
Sve se međutim preokrenulo preko noći, ljudi su zbog krize gubili poslove, a milijarde kojim je Trumpova administracija željela spasiti ekonomiju nisu bili dovoljne.
Osam milijuna Amerikanaca skliznulo je u potpuno siromaštvo od svibnja, milijuni učenika ne mogu u školu, zatvaraju se mnogi biznisi, zrakoplovi ne lete.
A Trump, umjesto da je kao državnik upravljao neviđenom krizom, zatvarao je oči, solirao i davao nevjerojatne izjave koje su šokirale naciju.
Kada je policija počela s brutalnošću prema crnom stanovništvu predsjednik je stao na stranu ‘bijele Amerike’, polarizirao zemlju, stvarao atmosferu nemira i nasilja.
Sami izbori pokazuju krajnji domet te Trumpove politike, kada brojni vlasnici lokala od New Yorka do Washingtona stavljaju drvene ploče na izloge, bojeći se nemira i nasilja.
Hoće li se pobjednik znati već u srijedu ujutro po hrvatskom vremenu?
Sve ovisi o tome hoće li biti prebrojani svi glasovi koji su došli poštom, a to se sada čini malo vjerojatnim.
Za Trumpa je to krunski dokaz da izbori nisu regularni, naravno ako ih izgubi. Do tada je izvrijeđao koga je stigao, medije, ankete, sve svoje brojne neprijatelje, ali to je očito stil koji je održao svo vrijeme svog mandata.
Nije međutim s Trumpom bilo sve tako negativno. Rijetki je američki predsjednik koji nije ‘proizveo’ niti jedan rat.
Pokušao je biti i mirotvorac, sa diktatorskim režim Sjeverne Koreje nastojao je doći dio mirovnog sporazuma.
U Bijelu je kuću doveo predstavnike Srbije i Kosova, nastojao doći do rješenja na Bliskom istoku.
S Putinovom Rusijom je imao čudan odnos ‘toplo-hladno’, a učinio je sve da s EU pokvari odnose.
Posebno se to odnosilo na Francusku i Njemačku, dok trgovinski rat s Kinom nije dao rezultat.
Pokazalo se da amateri-političari, pogotovo ako ne dopuštaju da ih vode iskusni ljudi, obično završe u populizmu i onda počine niz grešaka.
Trump je uveo članove svoje obitelji, prije svega svoju kćer Ivanku i njenog supruga u visoke državne poslove, a slijedila je improvizacija za improvizacijom, što je dovelo do pada rejtinga same Amerike.
A ni američka putovnica više nije bila papir koji otvara sva vrata, zemlje su se polako okretale protiv (Trumpove) politike.
Sada će Amerika odlučiti hoće li za predsjednika i dalje čovjeka koji ju je podijelio ili će osigurati ulaznicu za Bijelu kuću demokratskom kandidatu Joe Bidenu, koji najavljuje značajne promjene.
Redovi koji su se stvorili u utorak ujutro na biralištima širom Amerike nisu bili predugački, jer su mnogi iskoristili mogućnost glasanja putem pošte ili prijevremenog glasanja, kako se ne biralištima ne bi stvarale gužve.
Birači sa zaštitnim maskama glasali su širom Amerike, a sada slijedi komplicirani posao prebrojavanja glasova.
Uostalom, nikada na sam dan izbora nisu bili prebrojani svi glasovi, prije svega od članova vojnih i civilnih osoba koje žive u udaljenim zemljama.
Kako će ove izbore tumačiti pravnici tek treba vidjeti, a i Trump i Biden imaju spremne iskusne pravne timove koji će se uključiti odmah kako prođe izborni dan.
U Bijeloj kući očekuje se 250 gostiju koji će pratiti finale izbora, uz raskošnu večeru koju priređuje Trump.
Prvo je bilo najavljeno 400 gostiju, ali je popis na kraju sužen.
Biden će rezultate dočekati u svom domu, a na sam dan izbora bio je i na grobu svog sina.
Ispred Bijele kuće podignute su dodatne ograde, u strahu od mogućih nereda.
Svi se ipak nadaju da nemira neće biti, jer bi to još dodatno pogoršalo ionako lošu situaciju u zemlji.
Nitko međutim ne želi prognozirati što će biti ako Trump izgubi, a razlika bude tijesna.
Tada su mogući svi scenariji, dok s Joe Bidenom ne bi trebalo biti problema ako izgubi.
Najveća bitka vodit će se u desetak američkih država koje daju i najviše elektora.
Jedna od najvažnijih je Pennsylvanija, zatim Florida, Ohio, važan je ishod glasanja i u Arizoni, Teksasu, Michiganu, Wisconsinu, Minnesoti.
Ako se pogledaju najnovije ankete, dan pred izbore, u većini država i dalje vodi Biden, ali to nije neko spektakularno vodstvo koje se ne bi moglo sustići.
Kamo ide Ohio, ide i nacija, stara je američka izreka, a Trump je prije četiri godine tamo uvjerljivo pobijedio Hillary Clinton.
Sada je posve mala prednost Bidena, a neke ankete pokazuju da je Trump u vodstvu.
Dakle, bit će to napeta i neizvjesna noć, u jednim od krajnje važnih američkih izbora.
Larry Sabato, legendarni politički analitičar, predviđa da će pobijediti Joe Biden.
Je li njegova kristalna kugla u pravu tek ćemo vidjeti, ali, kažu, nikada ne omaši.
