Agonija nakon američkih izbora bliži se kraju, Joe Biden je novi predsjednik, a Donald Trump teški gubitnik, ne samo na ovim izborima, već i kao predstavnik agresivnih republikanaca koje je odveo u slijepu ulicu.
Amerika Joe Bidena vraća se svojim starim saveznicima, Europi prije svega.
Oštri zaokret čeka najmoćniju zemlju svijeta, a odbacivanje Trumpovog izolacionizma jasan je i pri izboru prvih suradnika novog predsjednika.
Bidenov ulaz u Bijelu kuću kojim će inaugurirati i svoj tim nada je da će se Amerika vratiti na međunarodnu scenu kao važan, ako ne i najvažniji igrač.
To je značajna vijest ne samo za podijeljenu Ameriku, već i za cijeli svijet, Europu prije svega, a onda u konačnici i za Hrvatsku.
Goleme se promjene očekuju, Trumpovi cirkusanti odlaze, a tako se završava i jedna neslavna era s kojom Amerikanci neće sigurno moći ponositi se.
Ali, to više nije u fokusu, sada je mnogo važnije da novi predsjednik do kraja formira tim koji će moći učiniti zaokret od Trumpovog lutanja.
Trošiti više riječi na bivšeg predsjednika također nema mnogo smisla, jer je o njegovom načinu vladanja gotovo sve rečeno. A što očekivati od neozbiljnog čovjeka na preozbiljnom mjestu kakva je Bijela kuća.
Biden je nešto sasvim drugo, riječ je o krajnje ozbiljnom čovjeku s ogromnim iskustvom.
Pokazuje to i sada kada slaže svoj tim, u kojem su mnogi ljudi iz vremena Obaminog predsjedništva, od John. Kerryja nadalje.
Naglasak je ponovo i na važnim mjestima u obavještajnoj zajednici, a da se o State Departmentu i ne govori. ”Piotrebno je svježe razmišljanje”, kaže Biden, ali je očito potrebno naći i ravnotežu kod sastavljanja tima. ”Bidenovo predsjedništvo možda je i najbolja šansa da estabilišment pokaže kako je liberalni internacionalizam superiorna strategija populističkom nacionalizmu”, piše stručnjak za vanjsku politiku Thomas Wright u The Atlanticu.
Nas u ovom dijelu svijeta prije svega zanima kakva će biti Bidenova vanjska politika, pogotovo usomjerena prema Europi i njenom jugoistoku. Svakako u nekim segmentima posve drukčija od Trumpove. Kada je riječ o glavnim elementima vanjske politike koju će voditi
Bidenova administracija mnogi se slažu da će biti slična onoj iz vremena Baracka Obame, uz modifikacije koje su nužne s novim vremenom. To znači prije svega popravljanje odnosa sa saveznicima, izbjegavanje sukoba i konfrontacija, pa i sa velikim silama poput Kine.
”Ovo ipak nije treći Obamin mandat”, rekao je nedavno Biden, svjestan da se Amerika suočava s mnogo drugačijim izazovima nego u vrijeme kada je Obama bio predsjednik, a Biden potpredsjednik.
Jugoistok Europe sigurno neće biti u fokusu američke vanjske politike, bar ne u prvo vrijeme kada će biti mnogo važnije uspostaviti bolje odnose Washingtona i Bruxellesa.
Tako će i Biden ostaviti europskim dužnosnicima da modeliraju odnose na Balkanu, za koje, objektivno ni Bruxelles ovaj čas nije previše zainteresiran. To znači da će se balkanska trakavica, od BiH do Srbije i Sjeverne Makedonije vuči i dalje, a da će Hrvatska ostati po strani.
Ali, Bidenova administracija neće sigurno ići letvicu niže u odnosu na Hrvatsku od one Trumpove.
Dapače, može se očekivati da će u godinama koje slijede Washington više vremena posvetiti Zagrebu, a ostati mnogo kritičniji prema istočnim hrvatskim susjedima, prije svega Srbiji.
Amerika će u Hrvatskoj nastojati dobiti partnera i za poticanje nužnih reformskih mjera u BiH, državi koju Biden dobro poznaje.
Njemu kao predsjedniku bit će vrlo važno postaviti neke nove dioptrije na stanje u toj državi, s ciljem da se zaustave nacionalisti i da BiH napokon izađe iz tunela u kojem je dugo država zarobljena.
Posve je jasno da uspjesi nekih novih mladih političara u Republici Srpskoj nisu zaokret prema europskoj BiH, što znači da će i američka administracija prema RS biti kritičnija i vršiti snažnije pritiske na nacionalističke vođe. Hoće li i koliko u tome imati podršku Hrvata u BiH drugo je pitanje.
Kada je riječ o ekonomiji, američko-hrvatski odnosi neće se bitnije promijeniti ni za vrijeme Bidenovog mandata.
Amerikanci svakako nisu previše zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku, prije svega zbog hrvatskih slabosti koje se vuku godinama.
Kapital ne pita za ideologiju, ni saveznike, ide tamo gdje je siguran i gdje može postići profit, a to Hrvatska nije. Tako nije nemoguće da će Srbija i Amerika i za vrijeme mandata Joe Bidena imati daleko bolju ekonomsku suradnju od Hrvatske i SAD-a.
Da bi američka politika bolje shvatila odnose na jugoistoku Europe bit će zaslužan i iskusni diplomat Antony Blinken, novi državni tajnik koji ovo područje dobro poznaje.
Bio je dio američkog tima još u vrijeme Billa Clintona koji je raspravljao o trusnom balkanskom području, a Blinken i Biden sigurno ovaj dio svijeta poznaju bolje od bilo kojeg američkog političara iz prve garniture.
A za Hrvatsku je svakako dobra vijest Bidenov tim u kojem je iskusni Blinken koji zna i kako je zemlja došla do neovisnosti, a zna i današnje izazove koji su na međunarodnom planu u odnosu na Hrvatsku.
