Dogodilo se ono što se moglo i očekivati, u Hrvatskoj će ponajviše biti cjepiva AstraZenece koje iz dana u dan postaje sve problematičnije.
The Guardian piše da se u slučaju južnoafričkog soja pokazalo učinkovitim svega 10 posto, sve je veći broj europskih država koje s tim cjepivom neće cijepiti starije ljude, a još uvijek se ne znaju ni svi detalji iz kliničkih ispitivanja tog cjepiva.
A Hrvatska je, nepogrešivo, izabrala baš najviše tog cjepiva koje izaziva kontroverzne reakcije znanstvenih krugova i sada je u toku uvjeravanje građana da su ‘sva cjepiva ista’.
Dok predstavnici udruga umirovljenika pozivaju političare da baš sa cjepivom AstraZenece cijepe svoje najmilije, pred kamerama, baš onako kako su se sami cijepili sa cjepivom američkog Pfizera.
A kao baš u svemu, sa cijepljenjem zaostajemo i u Europskoj uniji.
Ako se ovako nastavi do ljeta se u Hrvatskoj neće cijepiti ni oni najugroženiji, a pitanje je kada će na red doći mlađi ljudi.
Sve to naravno povlači niz problema, pogotovo kada je riječ o turizmu i pitanje hoće li turistički radnici dobiti prednost kako bi spasili sezonu. Uostalom, uskoro kreće široka akcija Ministarstva turizma koja bi trebala strane i domaće goste uvjeriti da je u Hrvatskoj sigurno ljetovanje.
U Pekingu je jučer održan virtualni summit Inicijativa 17+1, kojeg je vodio kineski predsjednik Xi Jinping, a sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Jedna od tema bila je i suradnja Kine i europskih država kada je riječ o borbi protiv korone, pa tako i nabavke kineskog cjepiva za Europu. Europski dužnosnici o tome govore u rukavicama, strahujući za reakcije Komisije koja se očito okrenula samo zapadnim proizvođačima, ali vrag je odnio šalu i sada je počela grčevita potraga za cjepivom, bilo ono rusko ili kinesko.
Nije tako isključeno da će i EU promijeniti stav i započeti pregovore s Kinezima i Rusima, kako bi ipak značajnije količine cjepiva stiglo u europske države.
Nervoze je puno i postoji opravdani strah da će eksplodirati i nezadovoljstvo prema Europskoj komisiji i novoj šefici ako se brzo nešto ne učini.
Iako sve više hrvatskih građana želi primiti cjepivo pitanje je što će se dogoditi ako oni stariji odbiju cijepiti se sa AstraZeneca cjepivom.
Hoće li tada čekati na red, a to znači da će biti cijepljeni možda tek krajem godine ili će im se ipak omogućiti izbor.
Iz krugova nekih epidemiologa lansiran je odgovor da svi oni koji ‘odbiju’ cjepivo AstraZenece neće imati prioritet kod cijepljenja, bez obzira jesu li stariji od 65 godina, dok naši susjedi Talijani s tim cjepivom neće cijepiti starije od 55 godina.
A nama preostaje da slušamo kako je AstraZeneca sjajno i posve učinkovito cjepivo od strane onih koji o tome naravno nemaju pojma.
Ozbiljni izvori kažu da će AstraZeneca nastojati ‘popraviti’ svoje cjepivo da bude učinkovito kod novih sojeva virusa do jeseni, ali do tada treba čekati.
I dok se mi kao uvijek vrtimo u krug i dokazujemo kako smo najpametniji, najbolji i najefikasniji druge europske zemlje sve više se okreću ‘tržištu’ i napuštaju ideju Ursule von der Leyen da Bruxelles vodo koordiniranu akciju nabavke cjepiva.
Europska unija je debelo podbacila s nabavkom cjepiva, blamirajući se gotovo kao i šef europske diplomacije Josep Borrell kojem je usred Moskve opaljena diplomatska pljuska od koje se neće tako brzo oporaviti.
EU naprosto nije efikasna trenutačno ni u čemu, što prepoznaju i njeni partneri, pa nije čudo što su je izigrali američki proizvođači cjepiva, Pfizer i Moderna, smanjivši isporuke na račun potreba u samoj Americi.
Ni sa AstraZenecom nije EU imala baš harmoničnu suradnju, a sada to cjepivo ionako malo tko želi. Šefica Europske komisije nije se pokazala i iskazala, cijeli europski mehanizam je podbacio i ostaje nada da će pojedine zemlje postići dogovore s Rusima i Kinezima i nabaviti značajnije količine njihovog cjepiva.
A vijesti koje dolaze iz Europe nisu obećavajuće. Njemačka stručnjakinja Melanie Brinkmann prognozira da problem korone neće nestati čak ni sljedeće godine i da treba biti jako oprezan kada je riječ o suspendiranju oštrih mjera.
Britanski soj zarazniji je za 30 do 50 posto i prijeti nova eksplozija zaraze, koja bi mogla stvoriti nevjerojatne probleme europskim državama.
”Nova pandemija se zagrijava u pozadini a s njom se nećemo moći nositi s mjerama koje su sada na snazi”, kaže virologinja koja savjetuje i Angelu Merkel, ukazujući da nas sve možda čeka dugi lockdown.
Predlaže da se već sada uđe u potpuno zatvaranje kako bi se spriječilo širenje britanskog virusa bez obzira na posljedice za njemačko gospodarstvo.
Sve je manje optimističnih i među znanstvenicima koji smatraju da ni cjepivo neće riješiti problem do kraja. ”Vlada stav da je cjepivo naš automatski spasitelj, ali nažalost nije to ‘srebrni metak’. Neće nas u potpunosti riješiti virusa koji će mutirati i mijenjati se”. A kada je već riječ o cijepljenju optimističke vijesti ne dolaze ni iz susjedne Italije, gdje je procijepljenost u ovom trenutku daleko veća nego u Hrvatskoj.
Ako bi se ovaj trend kod susjeda nastavio kao do sada imunitet krda bi se mogao postići tek u kolovozu 2023. godine.
Ipak, u ovom času mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska razmišljaju o popuštanju mjera. U Austriji je već djelomično suspendiran lockdown, ali se do frizera može samo uz negativni test.
I Belgija prvi put nakon prosinca ide prema ublažavanju mjera, otvaraju se dućani, učenici se vraćaju u škole, a počinju raditi i uslužne djelatnosti.
Mađari traže spas od Rusije i naručuju njihovo cjepivo, a sve je duži spisak država koje traže negativni test kao preduvjet da se uđe u njihove zemlje.
Schengen na koji smo navikli više praktički ne postoji, jer sve putnike na nacionalnim granicama zaustavlja policija i traži dokaze da u zemlju ne ulaze zaraženi ljudi.
Jedno je ipak jedinstveno svima u Europi i svijetu, a to je strah od trećeg vala. Za nas bi bilo najgore da do toga dođe uoči turističke sezone ili u toku sezone, pa otuda i krajnji oprez kojem sada svjedočimo.


Najave da ćemo se korone riješiti do jeseni tako polako padaju u vodu. Očito ćemo se morati naviknuti na život uz virus, a stručnjaci tek moraju dati brojne odgovore kako dalje živjeti.
U ovom času nitko ne zna ni koliko će dugo cjepivo štititi i hoće li se trebati svake godine ponovo cijepiti.
Ima još mnogo dilema i oko mogućih posljedica na zdravlje onih koji će se cijepiti, ali prvi rezultati su obećavajući i ne ukazuju da će to biti problem.
Dilema je i kako će ići cijepljenje u siromašnim zemljama i koje nas sve promjene virusa očekuju.
Svima, pa i nama, visi nad glavom ekonomska kriza sa nesagledivim posljedicama, tako da se bitka protiv korone nastavlja.
Nažalost, s nepredvidivim raspletima.