Korona je opet postala prva vijest svih svjetskih medija. I u Americi gdje otkucavaju posljednji sati pred predsjedničke izbore, jednih od najpresudnijih u povijesti ove zemlje, na naslovnicima dominiraju informacije kako se virus probio među bliske suradnje Trumpovog potpredsjednika Mike Pencea. Onog koji je kao i njegov šef relativizirao korist od nošenja maski, dok je Trump na skupu u Sjevernoj Karolini vikao kako je nevjerojatno da se samo razgovara o Covidu. ”Sruši se avion, 500 mrtvih, oni o tome ne razgovaraju. Samo Covid, Covid, Covid”. A nekoliko sati kasnije Covid se opet pojavio u Bijeloj kući. Dok od prvog stanara stiže poruka ”nećemo kontrolirati epidemiju”.
Mračni vikend prošao je i u Europi, a sve je veći broj zemalja koje se odlučuju za potpuno zatvaranje. U Hrvatskoj smo svjedoci lutanja i nesnalaženja i koliko god je Nacionalni stožer civilne zaštite u prvom valu držao kontrolu, sada se to ne može reći. Nove mjere su i dalje među najliberalnijim u Europi, jer zaista samo naivci mogu očekivati da će zabrana prodaje alkohola poslije ponoći spriječiti širenje virusa. Ni sve ostalo što je sada doneseno neće imati previše efekata, a iz zagrebačke bolnice Dubrava stižu alarmantne vijesti da nema ni hrane, ni lijekova.
Ozbiljnije europske države, naravno, imaju i ozbiljnije mjere kako spriječiti novo širenje virusa. U Španjolskoj je proglašeno izvanredno stanje, u Italiji se iz dana u dan pooštravaju mjere, Francuska čini sve moguće da se virus zaustavi. ”Europa i Španjolska, sada je posve jasno, zahvaćeni su drugim valom”, konstatirao je španjolski premijer Pedro Sánchez, te uveo policijski sat za cijelu državu kojim se sprječava kretanje građana između 23 sata navečer i 6 sati ujutro. Izuzetak su Kanari gdje je malo prijavljenih slučajeva. Regionalnim dužnosnicima ostavljena je mogućnost da uvedu još strože mjere i ograničavaju okupljanje više od šest ljudi na jednom mjestu.
U Španjolskoj je već sada više od milijun zaraženih, a kako sada stoje stvari parlament bi trebao usvojiti da izvanredno stanje traje do svibnja. Očito, malo pripremljenije zemlje znaju kako stvari stoje i da se pandemije nećemo tek tako riješiti i ako cjepivo uskoro bude dostupno. Brzo je reagirala i Francuska, gdje se brojka zaraženih također približava milijunu. Samo uj nedjelju je zabilježeno rekordnih 52.010 novih slučajeva, a danima je brojka iznad 40.000. Veliki su problemi i u zdravstvenim ustanovama, a agenciji France-Presse jedan liječnik koji je na prvoj liniji borbe protiv Covida kaže da je situacija krajnje napeta, ali još uvijek pod kontrolom. Policijski sat proširen je u 38 regija i na Polineziji, a u pripremi su i nove drastične mjere.
Naravno, nikome se to ne sviđa. Potonut će i gospodarstvo, ali zdravlje ljudi sada je važnije od svega. U Hrvatskoj iz dana u dan imamo sve više mrtvih, nova je vijest da je umrla i mlada djevojka u Splitu, a mi i dalje dopuštamo svadbe na kojima se opuste i Covid redari. Čitamo i potresno pismo liječnice iz KB Dubrave u kojem piše da nema hrane i lijekova, da pacijentice leže promrzle i sve grozote koje ukazuju u kojem je stanju zdravstveni sustav. A mi donosimo mjere koje bi trebale biti spasonosne, a uključuju da svaki građanin sa sobom, valjda, treba nositi metar i mjeriti udaljenost od drugih. Što je naravno nemoguće, pogotovo dok kafići i restorani rade, a ovaj vikend u Zagrebu su se vidjele nevjerojatne scene natiskanih gostiju koji nisu marili za bilo koju mjeru.
U ozbiljnijoj Sloveniji je drukčije. Janez Janša je odmah, kako je virus počeo galopirati, izjavio da su životi i zdravlje ljudi važniji od ekonomije, dok je kod susjeda, u Hrvatskoj, očito važnija naplata ovrha. Tako je Slovenija gotovo posve zatvorena, a brzi rast zaraženih dovodi i do brzog usvajanja novih mjera. Sve slovenske regije su u ‘crvenom’, zatvoreno je sve, pa i hoteli i šoping centri. Ne rade ni vrtići, zatvoreni su studentski domovi, a nakon tjedan dana će biti razmotren efekt mjera. Sada se hitno uvodi i zabrana kretanja među općinama, dok Bojana Beović iz Ministarstva zdravlja poručuje da će tako biti najmanje dva tjedna. Bez obzira na ekonomske posljedice, a ni u Sloveniji ne cvatu ruže. ”Te nove mjere su na snazi jer se ni građani nisu pridržavali postojećih”, kaže glasnogovornik vlade Jelko Kacin, a jedan od njih je i ministar vanjskih poslova Anže Logarj koji je čekajući rezultate testa, koji su pokazali da je pozitivan, obilazio izložbu u Narodnoj galeriji. A ministar Boštjan Koritnik je također čekajući rezultat testa bio na kozmetičkom tretmanu, uz brojne primjere važnih ljudi iz javnog života koji su uhvaćeni kako ne nose maske.
Građani sada trebaju na otvorenom držati razmak od tri metra, a gotovo svakodnevno će se donositi i nove mjere kako bi život ipak funkcionirao. Sve komplicira i Dan mrtvih, a odluka je da će se moći na groblja samo u općini u kojoj se živi. Uvedene su i stroge restrikcije tko će moći do grobova, prije svega oni koji su vlasnici grobnih mjesta. Sve je razrađeno do detalja, otpora naravno ima, ali je vlada shvatila ozbiljnost situacije pa se o svadbama, misama uopće više i ne raspravlja. Policijski sat vrijedi od 21 navečer do 6 ujutro, otkazane su sve priredbe, vjerski obredi i nitko oko toga ne postavlja nepotrebna pitanja.
I Talijani su krenuli s restrikcijama nakon što dnevno bude više od 20.000 zaraženih. Premijer Giuseppe Conte pooštrio je mjere, naredivši privremeno zatvaranje barova i restorana, te potpuno zatvaranje teretana, bazena, kazališta, kina, koncertnih dvorana. Barovi i pubovi, restorani i slastičarne mogu raditi do 18 sati, a apelira se na poslodavce da zaposleni rade od kuće.
I u tom tsunamiju loših vijesti ipak ima i dobrih. Japan, Južna Koreja i Australija izuzetno se dobro nose s epidemijom, zaraženih nema mnogo, a ključ je masovno testiranje. Dom virus masovno cirkulira Azijom u Tokiju je prijavljeno 700 slučajeva, a u Seulu 61.
U tim i takvim okolnostima najvažnije je pitanje: što dalje? Koliko će mrtvih biti u Hrvatskoj do kraja godine, da li stotinjak, nekoliko stotina ili čak 1500? Hoće li Italija ponovo početi bilježiti nagli porast smrtnosti od Covida, do mjere kakva je vladala u proljeće? Može li Trumpova strategija dovesti do još veće smrtnosti u Americi?
Kada je riječ o Hrvatskoj sada se često zna baratati podatkom da godišnje umire 52.000 ljudi i da porast broja smrtnih slučajeva od Covida neće bitno povećati tu brojku. Ali, to je samo statistika, život je ipak nešto drugo. Najbolji dokaz tome je gubitak mladog života maturantice iz Splita, što dovoljno ukazuje da treba učiniti sve da se epidemija kontrolira i da se brojke svedu u normalu, ako je o normali uopće moguće govoriti.
Pitanje je i što će biti sa zdravstvenim sustavima pojedinih zemalja, koji su i sada pred pucanjem. Sve europske bolnice susreću se s nezapamćenom krizom nedostatka liječnika i sestara, iako u većini europskih država ima dovoljno opreme i lijekova. Mi nemamo, očito, ni jedno ni drugo i varamo sami sebe da je ‘sve u redu’. Ako je suditi po dramatičnom pismu liječnice iz Zagreba nikako nije sve u redu. Virus se probio i probija i dalje u zdravstvene ustanove, liječnici su na rubu snaga, pa je i pitanje tko će oboljele sutra liječiti. Informacije o stanju u zdravstvenim ustanovama dobivamo na kapaljke, jer većinu njih, ako ne i sve, kontrolira politika, a onda se uvijek pokušava stvoriti bolja slika nego što u stvarnosti jest.
I dok se u zagrebačkoj Areni postavljaju kreveti svima je jasno da smo na rubu kada se mogu očekivati prave mjere, one koje su primijenile mnoge europske države. Zašto smo mi kasnili pitanje je za neka druga vremena, ali što prije bi trebao stići odgovor vjeruju li građani onima koji sada pokušavaju kontrolirati situaciju. Ako je suditi po mnogim reakcijama Nacionalni stožer civilne zaštite više ne uživa povjerenje kao što je to bilo u proljeće, trebalo bi ga upotpuniti novim ljudima, koji nemaju stranačke iskaznice.
Svako daljnje čekanje za Hrvatsku bi moglo biti krajnje opasno. Naši susjedi reagirali su brže i vjerojatno i brže mogu očekivati bolji situaciju. Mi i dalje osluškujemo ‘poruke s neba’, kao da će netko nožem prerezati sadašnje alarmantno stanje i da ćemo nastaviti živjeti kao uvijek, uz pune kafiće i restorane i vesele svadbe vikendom.
Od toga dugo vremena neće biti ništa. Hrvatskoj trebaju mnogo ozbiljnije mjere i to odmah.
