Hrvatska pregovara sa Rusijom kupnju cjepiva Sputnik V, kako bi se bar u dogledno vrijeme moglo početi s masovnijim cijepljenjem.
Za sada nije poznato hoće li taj aranžman o nabavci gotovo milijun doza biti tako skoro realiziran, ali se na tome intenzivno radi.
Ako je suditi po brojevima novozaraženih od korone mogli bi odahnuti i mirno dočekati novo ‘prolazno vrijeme” 1. ožujka kada se mnogi nadaju da će kafići biti otvoreni.
Ali, sve što se sada dešava u Europi i našem okruženju daleko je od toga da možemo reći da je ovoj pošasti od pandemije koja traje najmanje godinu dana došao kraj.
Dapače, situacija je mnogo ozbiljnija nego što se na prvi pogled čini.
U susjednoj Italiji, gdje su brojke također mnogo povoljnije nego prije mjesec dana, ugledni stručnjaci, među kojima su virolog Andrea Crisanti i ekspert za zarazne bolesti Massimo Galli i tim ministra zdravstva upozoravaju da je baš sada potrebno ‘novo zaključavanje’ koje bi trajalo najmanje dva tjedna kako se sve ovo ne bi produžilo do kraja 2021. godine.
”Bez potpunog zaključavanja imat ćemo probleme do kraja godine”, poručuju umornim Talijanima kojima je, kao i Hrvatima, već svega dosta.
Dok virus nije usporen, a nije, nemoguće je raspravljati o ublažavanju ograničenja.
Novi sojevi virusa prijete cijeloj Europi, pa tako i nama, pa nije čudno što stručnjaci dižu uzbunu, što pred političare stavlja nove izazove.
Kada smo već kod susjeda Talijana nova vlada na čelu sa Mariom Draghijem suočava se s problemom da li prihvatiti stavove stručnjaka i sljedeća dva tjedna pooštriti mjere, usprkos boljim brojkama ili postupno ići prema ublažavanju.
I dok je južnoafrička varijanta već ‘doputovala’ u Genovu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže ”Europa se mora pripremiti pred mutacijom virusa”, najavljujući novi program Bruxellesa usmjeren prema zajedničkom istraživanju drugih sojeva. Istovremeno, šefica Komisije hvali sve što je urađeno, pa i organizaciju cijepljenja Europljana, tvrdeći da se Europa iskazala u svom najbolje izdanju.
Eto, tako je kod susjeda Talijana i u glavnom gradu ujedinjene Europe. A što se istovremeno događa kod nas? Neorganiziranost, lutanje, spora nabavka cjepiva, potpuni slom Nacionalnog stožera koji naprosto već dulje vremena nije na nivou zadataka.
Naravno da će svi oni koji su ustrojili takav stožer tvrditi kao i gospođa von der Leyen da je sve u redu, ‘najbolje što imamo’, ali strpljenje građana je pri kraju.
I to naprosto nije dobro i može imati ne samo zdravstvene, već i mnogo šire posljedice za vrijeme koje dolazi.
Očito je da se kod nas sve čini kako bi spremno dočekali turističku sezonu, od koje ovisi kako ćemo uopće živjeti ove godine, ali prepreka je sve više.
Sa cijepljenjem nikako da krene, vlada tolika neorganiziranost da je to previše i za naše prilike. Da stavimo cijepljenje preko reda po strani, jer ništa drugo se nije ni moglo u ovakvim okolnostima očekivati.
Mi naprosto nismo organizirani, ni u čemu, osim u branjenju privilegija svih mogućih uhljeba.
Kada je riječ o korona krizi, izazovi su nevjerojatno veliki.
Ako i tu do kraja podbacimo, a na dobrom smo putu prema tome, posljedice će biti nevjerojatno teške.
Trebalo je mnogo ranije razmišljati o alternativnim kanalima nabave cjepiva, bez obzira na Bruxelles.
Nije baš bio ni neki potez da se najviše naruči cjepiva AstraZenece koje se kasnije pokazalo kao ono koje izaziva najviše podozrenja. Opravdano ili ne.
Trebalo je mnogo ranije napraviti planove za masovno cijepljenje, riješiti dileme hoće li to biti u ordinacijama liječnika obiteljske medicine ili na neki drugi način.
Slike iz Srbije gdje građani bez mnogo komplikacija odlaze na cijepljenje pokazuje da se to može.
A da je situacija i dalje krajnje kritična pokazuju i najnovije studije, pa i ona američka koja ukazuje da postoji već sada sedam inačica koronavirusa sa sličnim mutacijama.
Sve varijante imaju mutaciju na istom mjestu u svom genomu i čini se da pripadaju istom soju virusa koji je prvi put sekvenciran 1. prosinca, a koji je kasnije postao češći. “Očito je da je nešto u pitanju s ovom mutacijom”, kaže Jeremy Kamil sa Sveučilišta Louisiana State.
Uskoro ćemo imati velikih problema, najavljuju stručnjaci u Europi, a Nijemci su već posegnuli za drastičnom mjerom gotovo zatvaranja granica, bez obzira što se broj zaraženih smanjuje. Austrijanci su zabranili dolazak u neka popularna skijaška mjesta, bez obzira što trpe milijunske gubitke.
Nitko ne može prognozirati što donose sljedeći mjeseci, osim toga da je oprez itekako potreban.
U Hrvatskoj bi prije svega trebalo vratiti povjerenje u one koji donose ključne odluke. Sve dok oni koji bi trebali biti primjer od vremena do vremena krše odredbe koje su sami donijeli, to nije moguće.
I u tome je hrvatski problem u ovoj korona krizi koja se i dalje ne bliži kraju.