Bilo je to još jedno dramatično jutro u Hrvatskoj u ovoj nesretnoj, 2020. godini, kada se točno u 6,28 sati zatresla Petrinja, Sisak, Glina, okolna sela, a potres se jako osjetio i u Zagrebu.
Rječnikom seizmologa, u epicentru, pedesetak kilometara od glavnog hrvatskog grada i dvanaest kilometara od Siska potres je bio snage 5 stupnjeva po Richeru, a onda je u 7,49 uslijedio i drugo podrhtavanje tla jačine 4,7 po Richteru.
Jedina dobra vijest, ako se o dobrim vijestima uopće može govoriti u ovoj godini je da nije bilo ni povrijeđenih, ni mrtvih, ali šteta u Petrinji, Sisku i okolnim mjestima je izuzetno velika.
U Zagrebu, kojeg je ove godine u ožujku pogodio razoran potres točno u isto vrijeme, u ranim jutarnjim satima, većih šteta nije bilo, osim što su već ionako stradale zgrade u još težem stanju.
Prve reakcije građana u svim mjestima gdje se potres osjetio je bio izlazak iz kuća, ali čuvene propusnice nisu omogućile ni onima koji su odmah vidjeli teška oštećenja da se brzo evakuiraju na druga mjesta van svoje županije.
Najviše je stradala Petrinja, mnogi su objekti oštećeni, a u nekim susjednim selima gotovo da nema kuće koja je ostala neoštećena. Padale su fasade, urušavali se dimnjaci, štete su na krovovima, popucale su zgrade, sve ono što smo se nagledali i u ožujku u Zagrebu. Ljudi su ostali pribrani, panike na sreću nije bilo, a procjene šteta tek slijede.
Oni koji su prošli to novo teško hrvatsku jutro svjedočili su o svemu onome što može učiniti potres, a posebno su ga teško doživjeli pacijenti na kisiku u sisačkoj bolnici.
Iz ormarića u bolničkim sobama poispadale su stvari, na zidovima su ostale pukotine, a medicinsko osoblje koje vodi danonoćnu bitku protiv korone reagiralo je pribrano kako bi posljedice stresa za pacijente bile što manje. U toku dana je ustanovljeno da su oštećene sve bolničke zgrade, a u mnogima su pukle i cijevi.
Oštećena je i osnovna škola u Petrinji, a tek se očekuje detaljna analiza stručnjaka kakva su sve oštećenja i hoće li učenici nakon zimskog odmora moći natrag u školu.
Drugi udar najviše je štete nanio baš u Petrinji, gdje su oštećeni brojni objekti u samom centru, ali i u okolnim mjestima.
U Brestu Pokupskom gdje živi oko dvjesto stanovnika nema kuće koja nije oštećena, a mnoge su pretrpjele oštećenja da se više u njime ne može živjeti.
Vatrogasci su od ranoj jutra uklanjali građevinski materijal i osiguravali dimnjake koji su prijetili urušavanju. Stradale su i mnoge kuće koje nisu do kraja obnovljene ni nakon Domovinskog rata, a kada su Zoran Milanović i Andrej Plenković stigli u Petrinju i Sisak građani su im rekli da su godinama upozoravali na teško stanje nekih objekata koji nisu popravljeni od granatiranje iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
Mnogi su bili pod stresom, pa i načelnik civilne zaštite Siska Marko Krička, koji je potres doživio u svom stanu. Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček obećala je da će biti zbrinuti svi oji su ostali bez krova nad glavom, uz napomenu da je stradala i gradska knjižnica i muzej, dok su vrtići nastavili s radom.
”Kakva je godina bila, tako je i završila”, rekao je premijer Plenković dok je uz predsjednika, svoje ministre i Gordana Jandrokovića obilazio centar Siska.
”Sve će službe biti na raspolaganju građanima i nastojat ćemo popisati štete što prije”. Profesor Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji je i koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo izašao je sa desetak inženjera odmah na teren i najavio da će se preslikati model koji je primijenjen i u Zagrebu.
To znači da će na brzom pregledu biti ustanovljeno u kojim se kućama može, a u kojima ne može dalje živjeti. ”Štete su manje, ali slične onima koje su se u ožujku dogodile u Zagrebu”.
Na sreću nisu stradali pogoni Ine u Sisku, ali je ”Gavrilović” smanjio proizvodnju zbog velikih količina amonijaka koji se nalazi u tvorničkom krugu. U međuvremenu su mobilizirane i mnoge vatrogasne jedinice iz cijele Hrvatske koje su pristigle u Sisak i Petrinju.
”Ovo što je srušeno i uništeno će se obnoviti. Ovdje se život vraća sporo, ali uporno.
Grad je dosta oštećen i ljudski i emocionalno i materijalno”, rekao je Milanović, konstatirajući da su oštećene i crkve.
Sa druge strane gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović kritizirao je vladajuće, zamjerajući im da se do sada jako malo ulagalo u taj kraj, pa su i mnoge kuće i prije potresa bile u lošem stanju.
U međuvremenu su riječi podrške stigle i iz Bruxellesa, pa je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila ”ostani jaka, Hrvatska’.
Der Leyen kaže da je u stalnom kontaktu s Plenkovićem, da se prati situacija i da su spremni pomoći.
Kada se zna koliko su do sada pomogli Zagrebu, onda se ni Petrinja i Sisak baš ne mogu previše nadati toj svesrdnoj pomoći Europe.
Ali, to je neka druga priča, sada i nevažna, jer primjer Zagreba pokazuje da si mogu pomoći samo građani ako imaju novac za obnovu. Devet mjeseci poslije zagrebačkog potresa država je dala sitnice i sve što je učinjeno u Zagrebu su financirali sami Zagrepčani, iz svojih džepova. A hoće li ikada dobiti nešto natrag, to će se tek vidjeti.
Mnoge teške scene mogle su se vidjeti ovog ponedjeljka, prvog radnog dana nakon božićnih praznika.
Jednu staru gospođu u centru Siska vatrogasci su naprosto iznijeli iz stana koji je stradao, a mlada obitelj ostala je zarobljena u stanu koji ima protuprovalna vrata. Vatrogascima je trebalo desetak minuta da prerežu vrata i spase ukućane.
Bilo je i onih koji su se nakon zagrebačkog potresa u kojem su izgubili krov nad glavom smjestili u vikendice u tom kraju, koje su sada također oštećene.
Tu tužnu priču novinarima je ispričala Ljiljana Vertl, kojoj je potres u Zagrebu uništio stan u Gundulićevoj ulici, a sada i vikendicu u Glini.
Nadzorne kamere snimile su i dramatične scene za vrijeme potresa, a mještani malih mjesta oko Petrinje tvrdili su da su životinje neposredno prije potresa bile jako uzbuđene i atipično se ponašale.
Brzo su evakuirana i djeca iz Dječjeg sela u Lekeniku i njih 62 su smješteni na sigurno.
Seizmolog Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu podsjetio je na veliki potres koji je pogodio taj kraj 1909. godine i koji je po njegovim riječima ostavio mnogo teže posljedice.
Tvrdi da ovaj potres nije dio iste serije kao zagrebački iz ožujka, a da nije isključeno da će se tlo i dalje tresi.
Upravo poslije potres na početku prošlog stoljeća Andrija Mohorović objavio je svoje znanstveno istraživanje i otkriće vezano za potrese koje je svjetska znanstvena javnost dočekala s uvažavanjem. Herak je podsjetio da je nakon potresa u Zagrebu bilo još 2400 manjih.
I ovaj jučerašnji potres bio je u kombinaciji s koronom, ali je usprkos tome skraćena procedura za dobivanje propusnica svima koji su željeli otići u neku drugu županiju.
Ipak, iz Civilne zaštite stalno su stizala upozorenja da se poštuju mjere protiv korone, kako posljedice u konačnici ne bi bile još teže i gore.
Što će dalje biti teško je naravno prognozirati, ali svi se nadaju da je glavni i najjači udar prošao. Seizmolozi ne daju prognoze, jer je to nemoguće, ali upozoravaju na oprez.
Kako slijede zimski mjeseci popravci će morati krenuti odmah, pogotovo na zgradama gdje su oštećeni krovovi. Pitanje je hoće li biti dovoljno građevinskih radnika, a na dan potresa nitko nije želio bilo što konkretno obećati.
Kao i u Zagrebu, sve je ostalo na uopćenim frazama, a građani će tek u satima koji dolaze morati vidjeti što ih čeka da bi mogli nastaviti život u svojim stanovima i kućama.
Jedno je međutim sigurno, mogući su novi potresi, pa i desetak snage oko 4 stupnja po Richteru, što preplašenim ljudima sigurno nije najava ugodnih dana uoči Nove godine.
