Ako je suditi po anketama Joe Biden je novi američki predsjednik. Međutim, postoji ipak veliko ‘ali’, od toga da ni američke ankete nisu svemoguće do toga da su iznenađenja moguća do posljednjeg trenutka.
Dok je kultni ”New York Times” još prije desetak dana objavljivao brojne tekstove koji su najavljivali Bidenovu pobjedu odjednom je sve stalo, sada su prognoze oprezne i svi čekaju taj 3. studenog kada će preostali Amerikanci koji nisu dopisno glasali izaći na birališta.
Manje od tjedan dana pred izbore već je glasalo više od polovice od broja glasača koji su izašli na prošlim izborima 2016. godine.
Zbog korone je organizirano dopisno glasanje, a procjenjuje se da je 69,5 milijuna Amerikanaca već odlučilo hoće li u Bijeloj kući ostati Donald Trump ili će novi prvi stanar biti Joe Biden. Riječ je svakako o rekordnom prijevremenom glasanju, a u nekim američkim državama poput Teksasa i Floride padaju svi rekordi oko dopisnog glasanja. Profesor Michael McDonald sa sveučilišta na Floridi kaže da su brojke zapanjujuće, a za taj oblik glasanja više su se odlučili demokrati od republikanaca.
I tu počinje problem. Trump je svjestan da mu prava opasnost prijeti upravo od tih glasova koji su pristigli poštom pa čini sve da zakomplicira ionako kompliciranu proceduru obrade glasova, što bi se moglo odužiti i poslije 3. studenog.
U tom slučaju u toj izbornoj noći ne bi saznali pobjednika, a bude li na sam dan izbora veća izlaznost republikanaca moglo bi se dogoditi da te dramatične noći prednost stekne Trump.
Sam finiš kampanje je očekivan, ali u nekim aspektima i neuobičajen. I Trump i Biden obilaze države u kojima su favoriti, ali i one gdje to nikako nisu. Trumpovi ljudi žele prikazati Bidena da je pretjerano samopouzdan, slično kao i Hillary Clinton prije četiri godine.
A zna se kako je ta samouvjerenost završila.
Bidenovi ljudi opet pokušavaju odgovoriti predsjedničkog kandidata da ne gubi vrijeme obilazeći države u kojima će sigurno izgubiti. Vodi se nemilosrdni rat i na društvenim mrežama, pa su tako hakeri srušili Trumpovu stranicu, ali je prekid trajao svega tridesetak minuta. Umiješao se i FBI koji nastoji doći do napadača, ponovo se i na društvenim mrežama šire razne teorije zavjere.
Izbori se održavaju u jeku novom vala epidemije koronavirusa, a prošli tjedan u Americi je zabilježeno 500.000 novih slučajeva. Virus bijesni po cijeloj zemlji, krenula su stroga ograničenja usprkos Trumpovoj relativizaciji.
Ni velike farmaceutske kompanije koje dovršavaju ispitivanja cjepiva ne mogu taj posao završiti do izbora, pa Trumpu ponestaje krunski argument da će spasiti naciju. Sve su to okolnosti u kojima se održavaju ovi izbori, najneobičniji do sada, ali nevjerojatno važni za Ameriku. Ako Donald Trump u konačnici izgubi bit će to početak pada ne samo političkog ‘poduzeća Trump’, već i financijskog carstva kojeg je gradio, a koje je očito na staklenim nogama.
Da sve ne ide glatko bilo je vidljivo još prije desetak i više godina kada je Trump izgradio u Chicagu luksuznu zgradu na 92 kata. Činilo se da za Trump International Hotel&Tower slijede sjajni dani kao jedne od najmoćnijih kompanija za prodaju luksuznih nekretnina, ali je kriza uništila snove. Stanove je bilo teško prodati, dugovi sui bili sve više za vratom i moćnom Trumpu.
A onda je uslijedilo nešto nevjerojatno. Svi oni koji su kreditirali Trumpa, prije svega izgradnju njegovog nebodera u Chicagu, misteriozno su mu oprostili 287 milijuna dolara duga. Poslovanje ‘na Trumpov način’ pokazalo je da nisu svi ravnopravni na tržištu, dok bi drugi propali i otišli u bankrot, Trump je nastavio s poslovima.
Moćne banke su ga čekale, fondovi su mu dali manevarski prostor da se oporavi. Oni koji na to nisu pristali počeli su pritiskati Trumpa, a on je lako dobio 99 milijuna dolara da vrati bar dio duga. Na kraju suj milijuni dolara oprošteni, a državno odvjetništvo New Yorka sada je pokrenulo istragu.
Ostane li Trump u Bijeloj kući teško je očekivati da će se nešto spektakularno dogoditi, ali ako će morati išetati iz nje i televiziju gledati negdje drugdje, stvari postaju dramatično opasne.
Manevriranje s porezom teški je prijestup u Americi, a kada je Trump počeo s peglanjem svojih dugova s porezne strane mnogo toga nije bilo učinjeno po propisima. Prije svega ostaje u zraku je li plaćen porez na oproštene dugove, a bačena je i sjena na Trumpovu nevjerojatnu sposobnost kao poslovnog čovjeka.
Njegovi fantastični planovi pretvorili su se u košmar, a do danas nisu pometene sve mutne radnje koje su se tada dogodile. Njemačka Deutsche Bank sudjelovala je u poslovima koji također trebaju biti pomno ispitani, a u kojima je sudjelovala i Trumpova kćerka Ivanka koja se u međuvremenu bacila na politiku.
Ako dinastija Trump ode iz. Bijele kuće počet će nevjerojatni problemi koji neće zaobići ni bivšeg predsjednika.
