Sa AstraZenecom nikako mira. Dok premijer šalje alarmantna upozorenja da će jedan od 45 zaraženih preminuti u narednim tjednima, više od 30 posto građana odbija cijepiti se AstraZenecom.
Potvrđuje to i ministar Vili Beroš, ali uz napomenu da korištenje cjepiva donosi više koristi nego štete.
Drama sa AstraZenecom nastavila se i kada ministri zdravstva zemalja članica EU nisu postigli suglasnost treba li nastaviti cijepljenje građana tim cjepivom i ostavili mogućnost svakoj zemlji da sama procijeni.
Hrvatska koja ionako nema dovoljnih količina cjepiva, a naručila je najviše AstraZenecu, odlučila se za nastavak cijepljenja.
I što sada? ”Mi svakodnevno uzimamo analgetike koji imaju nuspojave. Kolegica mi je danas ispričala da je najgoru reakciju imala na Aspirin. Cjepivo spašava živote”, kaže dr. Beroš i najavljuje novu kampanju.
”Potpuno je jasno da će se kampanja sad aktualizirati, kad budemo ulazili u treću fazu i cijepljenje mlađih ljudi. Činjenica je da je cijepljenje vrlo korisno.
Kada se znanstveno utemelji da postoji određeni rizik u određenom spolu ili dobnoj skupini, onda se to komunicira, za sada toga nema.
Mislim da moramo biti fleksibilni i zaštititi našu populaciju na najbolji mogući način. Naše je komunicirati i prilagođavati se. Ako stariji odbiju, naše je prilagoditi se tome”, smatra ministar.
I dopk kod nas uvijek postoji neki optimizam i kod situacija kada nema mnogo osnova za to, veliki broj zemalja zaustavlja ponovo korištenje AstraZeneca cjepiva.
Europski su regulatori bili jasni i potvrdili da postoji moguća veza tog cjepiva i rijetkih krvnih ugrušaka, ali i da korist od cijepljenja nadmašuje te rizike.
Nema tome davno kako se preporučilo cijepljenje AstraZenecom samo za ljude mlađe od 65 godina, a sada je upravo obratno. Cijepljenje tim cjepivom više se ne preporučuje mladima, već onima starijim od 65 godina!
Tako su Filipini privremeno prestali cijepiti AstraZenecom starije do 60 godina, a slično se razmišlja i u Južnoj Koreji. Belgija je prestala sa cijepljenjem osoba mlađih od 56 godina, dok su Danska, Norveška, Kamerun, Demokratska Republika Kongo potpuno obustavili AstraZenecu.
I Australija je preporučila da se mlađi od 50 godina cijepe nekim drugim cjepivom, a premijer Scott Morrison kaže da će se potražiti nova rješenja u nabavci cjepiva.
Filipini također obustavljaju cijepljenje AstraZenecom, a alternativa će biti kinesko cjepivo Sinovac.
I europske države su na oprezu, a očito će se mnogi pridružiti onima koji su privremeno obustavili cijepljenje.
Ono što se za sada zna je da je AstraZeneca učinkovito cjepivo u 60 posto slučajeva, što je daleko manje nego američka cjepiva Pfizer i Moderna.
Do sada su urađena četiri klinička istraživanja na 24.000 ljudi i to u Velikoj Britaniji, Brazilu i Južnoj Africi. Britanci su povukli najveće količine, što je izazvalo i proteste u Europskoj uniji i kada se činilo da je sporu došao kraj pojavile su se komplikacije kod jednog broja cijepljenih osoba.
U Austriji je umrla 49.godišnja medicinska sestra, a redali su se slučajevi i u drugim državama. Europska agencija EMA bila je na čudu, što učiniti, a ni sada nije sve jasno.
Istovremeno je padalo povjerenje građana za cijepljenje AstraZenecom, a jedno istraživanje u Sloveniji je pokazalo da se najviše njih želi cijepiti Pfizerom ili Modernom, a AstraZeneca je na samom kraju.
Zvonku najavu ”cjepivo za svijet”, nažalost, AstraZeneca nije ispunila.
Od početka se valja problem za problemom, a počelo je u trenutku kada je britansko-švedska kompanija najavila cjepivo. Često su slijedili od proizvođača i kontroverzne informacije koje su dodatno poljuljale povjerenje građana, a sporovi se vuku još od studenog 2020.
Tada je objavljena privremena analiza kliničkih ispitivanja i podatak da je cjepivo učinkovito 70 posto. Ali, onda se ustanovilo da je to kombinacija analiza dviju zasebnih režima doziranja, kada je jedan pokazivao učinkovitost od 90 posto, a drugi 62 posto.
Priznalo se tada da je došlo do greške, ali problem sa vjerodostojnošću je ostao.
Već u siječnju 2021. počeli su problemi na relaciji proizvođača i Europske unije, jer se nisu poštivale narudžbe od strane Bruxellesa.
Uslijedio je i spor oko ugovora, što se prelilo i na političke odnose Velike Britanije i EU. Bruxelles je tvrdio da se najveće količine cjepiva izručuju Britancima, koji su brzo procijepili veliki broj građana.
Onda je uslijedila rasprava koga uopće cijepiti s AstraZenecom.
Nijemci su tvrdiuli da cjepivo trebaju primiti samo osobe od 18 do 65 godina i da je kod starijih od 65 godina učinkovitost bila svega 10 posto.
AstraZeneca je to demantirala tvrdeći da je informacija potpuno netočna, a francuski predsjednik Emmanuel Macron pridružio se onima koji su tvrdili daje cjepivo neučinkovito kod starijih.
Opet su slijedile rasprave, a na kraju se pokazalo da je cjepivo ipak učinkovito kod starijih od 65 godina, pa su se mnogi europski političari, među kojima i Andrej Plenković cijepili AstraZenecom.
Onda je u ožujku došlo do informacija o krvnih ugrušcima kod nekih koji su cijepljeni AstraZenecom.
U više od desetak zemalja Europe je obustavljeno cijepljenje, a proizvođači su tvrdili da je broj zabilježenih krvnih ugrušaka nakon cijepljenja manji nego što se može očekivati da će se prirodnim putem pojaviti. Svjetska zdravstvena organizacija, koja je izgubila svaki ugled nakon jadno provedene istrage kako je uopće došlo do pojave virusa i Europska agencija za lijekove potvrdili su da je AstraZeneca sigurno cjepivo i da su koristi veće od rizika.
A onda je došlo do novih komplikacija kada su Amerikanci tvrdili da AstraZeneca koristi zastarjele informacije i rezultate ispitivanja, bacajući sumnju na objavljene stope učinkovitosti.
Ponovo je reagirao proizvođač i na kraju je utvrđeno da je učinkovitost 76 posto, što je za tri posto manje nego što se do tada tvrdilo.
I naravno, postavilo se pitanje što slijedi sa cjepivom kojeg sve manje ljudi želi. T
raži se užurbano win-win rješenje, ali njega sve manje ima. Nervoza je i kod proizvođača i kod građana koji se žele cijepiti, ali odbijaju AstraZenecu.
Vidjeli smo to posljednjih dana i u Hrvatskoj, a za očekivati je da će se tako i dalje nastaviti. Reputacija AstraZenece je svakako narušena, vidljivo je i da se vodi pravi mali ‘rat’ kompanija koje proizvode cjepivo, jer je u pozadini ogroman novac.
Svi oni aduti koje je AstraZeneca imala, od toga da se jednostavnije čuva nego američka cjepiva, sada su ugroženi. Zbunjeni su i znanstvenici koji su bombardirani raznim podacima, a odgovore nemaju ni sami.
Sve je to ipak još uvijek novo, a jača i pokret skeptičnih prema cijepljenju, što otežava borbu protiv covida-19.
Svi sada pozorno prate nastavak sage o AstraZeneci.
Rijetka vrsta cerebralno-venske tromboze koja dovodi do moždanog udara i po život opasnog krvarenja u mozgu svakako je prijetnja o kojoj treba ozbiljno razmisliti kada se daje konačni sud o cjepivu.
I dok su drugi na oprezu, Hrvatska si ne može priuštiti luksuz da prekine cijepljenje AstraZenecom, u nadi da se neće dogoditi slučajevi koji bi izazvali teške posljedice za one koji su cijepljeni.
Prognoze je naravno teško donositi, ali je činjenica da već trećina hrvatskih građana ne želi cjepivo iza kojeg se vuku mnoge nedoumice. ”EMA je bila jasna, koristi su veće od rizika od nuspojava.
S AstraZenecom se treba nastaviti cijepiti.
Ukupno ćemo imati najmanje dva i pol milijuna doza cjepiva do 30. lipnja.
Tako ćemo moći cijepiti više od 50% odrasle populacije kao pripremu za ljetne mjesece.
Još jednom apeliram na sve na odgovornost i procjepljivanje”, kaže premijer, u grozničavoj bitci sa vremenom kako bi ovogodišnja turistička sezona ipak bila uspješna.
Očito do ljeta nećemo moći cijepiti baš sve, za sada ne znamo ni što se daje događa sa covid putovnicama, a rusko i kinesko cjepivo i dalje se ne koristi u Europi.
Razloga za zabrinutost svakako ima napretek.