Prije nekoliko dana objavljena informacija da bi Vanđelić trebao postati ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije nakon potresa, ali i kandidat HDZ-a na lokalnim izborima u gradu Zagrebu

Piše: Ivo Buljan

Kada je u Hrvatskoj izbila politiučka kriza nakon pada vlade Tihomira Oreškovića činilo se da će tadašnja predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović morati intervenirati i predložiti tehničku vladu.

Kandidat za tog ‘privremenog’ premijera bio je poslovni čovjek iz Rovinja Damir Vanđelić, u tom trenutku posve nepoznat široj javnosti. Ipak, Grabar-Kitarović nije ‘sastavila’ vladu, a Vanđelić je nastavio uspješnu karijeru u Adrisu i opet se izgubio iz fokusa javnosti.

U međuvremenu je i u toj kompaniji došlo do promjena, a onda je prije nekoliko dana objavljena informacija da bi Vanđelić trebao postati ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije nakon potresa, ali i kandidat HDZ-a na lokalnim izborima u gradu Zagrebu.

Hoće li se zaista Vanđelić upustiti u trku za zagrebačkog gradonačelnika još uvijek nije jasno, ali vijesti koje dolaze iz njegovog kruga ukazuju da baš nije presretan da se taj plan realizira.

Tko je Vanđelić, nova HDZ-ova nada? Hrvatski je dragovoljac koji je 1991. godine bio zarobljen u Hrvatskoj Kostajnici i u srpskom zarobljeništvu nakon toga ostao šest mjeseci.

Razmijenjen je u petom pokušaju, a poslije Domovinskog rata započeo je uspješnu poslovnu karijeru.

Rođen je 1968. godine i u Zagrebu je završio Fakultet strojarstva i brodogradnje, te nastavio školovanje u Liverpoolu. Karijeru je započeo u Plivi, zatim u Interbrewu, a nakon toga radi u Adris grupi kao direktor investicija. Prije četiri godine postao je predsjednik Uprave Croatia osiguranja, kao i predsjednik Nadzornog odbora Ine.

Vodi i OPG zajedno sa suprugom Patricijom, a riječ je o imanju koje se prostire kroz nasade maslina i voćaka uz cestu između Rovinja i Bala. Na imanju je u rodu 6.500 stabala raznih sorti maslina.

Uz autohtone buže, istarske bjelice, rošinjole i karbonace posađene su i introducirane sorte leccina, pendolina, frantoia i maraiola. Tu su nadalje nasadi 26 sorti voća, od stolnog grožđa, trešanja, nektarina, breskvi, marelica, jabuka, krušaka i smokava do raznolikog bobičastog voća.

Foto: Screenshot HRT